O londonskom metro sistemu i paralele sa Beogradom

originalni post sa teme Metro na beobuild forumu kao odgovr na clana solecar o metrou u Londonu:

U gradjevinarstvu sve moze da se napravi, samo ako ima ko da plati, to je staro pravilo. A u Londonu je koncentrisan kapital od visevekovnog izrabljivanja kolonija, industrijske superiornosti u 19. veku i u skorije vreme toga sto pruzaju utociste belosvetskim lopinama i obrcu stari kapital. Vec, neke investicije koje na drugim mestima ne bi imale nikakvog smisla odjednom u Londonu deluju logicno!

Konkretno sto se geologije Londona tice, preovladava London clay iliti glina koja je dosta zgodna za kopanje tunela – relativno se lako kopa, ne obrusava se i ne propusta vodu (sljunak i pesak uz reku sve suprotno). To je jedan od razloga zasto se mreza podzemne zeleznice toliko brzo razgranala jos pocetkom proslog veka. Plus jos u samom poslovnom centru Londona ne postoji mogucnost parkiranja pa samim tim i prebogati bankari moraju da je koriste da dodju na posao. A London je ogroman (sam ima preko 8M stanovnika), ali i broj stanovnistva koji njemu gravitira i u njemu posluje je mnogo veci od toga. Takodje je i geografski ogroman jer preovladavaju dvospratne kuce u nizu a ne visespratnice za stanovanje (relativno mala gustina stanovanja).

I naravno tu je, sad vec vekovna, tradicija koriscenja zeleznica jos od vremena industrijske revolucije. Tako je London ispresecan zeleznickim koridorima uzduz i popreko. Neki su deo medjugradske zeleznice, neki deo prigradske zeleznice, neki metro, neki laka zeleznica, a svi zajedno cine jedan sistem i nadopunjuju se (bar u teoriji). Pa onda kad ti koridori postoje,moguce ih je koristiti i prekrajati, pripajati sistemu podzemne zeleznice itd. Metro sistem (underground) se kontinualno prosiruje tako da London dobija po jednu novu liniju metroa (i po neko prosirenje postojecih) svakih 10-20 godina. Pa se za 100+ godina nakupilo…

Kad saberes 1, 2 i 3 jasno je zasto je taj sistem takav i toliki. A sad ovo za geologiju – sto je delta Temze bliza uscu vise ima sljunkovitog tla a manje glina (kako se ide ka istoku). Ali istorijski taj deo je ranije bio slabije razvijen jer su tu bili dokovi i industrija. I to onda ostaje jedino mesto za novo sirenje, i samim tim se i poslovni centar siri u pravcu istoka. I onda imate nove poslovne kvartove (recimo Isle of Dogs) koje moraju biti povezani sa starim centrom (city) i sa stambenim naseljima. A to su investicije tolike vrednosti da kopanje nove linije zeleznice – Crossrail/Elizabeth Line od blizu 20 milijardi evra (!!!!!) biva ekonomski opravdano! Poredjenja radi, ukupan budzet republike Srbije je oko 10 milijardi evra.

A kao sto je Karlo rekao, London nije planski gradjen nego je organski rastao dugi niz vekova. Drugih opcija nema da se transportuje taj broj ljudi nego da se kopa ispod. Prvo su vodjeni vozovi po zemlji, pa onda u plitkim tunelima, pa su isli duboki tuneli ispod ovih, pa onda jos dublji ispod tih.

U istocnom Londonu je razvijena mreza lake zeleznice (DLR) mahom na vijaduktima jer je kapacitet bio dovoljan da zadovoljni potrebe tu, geologija nezgodna a i iskorisceno je dosta postojecih zeleznickih koridora, nadvoznjaka itd. Ukratko, za male pare je podstaknuta regeneracija tog dela grada i uradjeno odlicno transportno resenje. Kada DLR vise nije bio dovoljan provucena je Jubilee linija a sada i Crossrail. Sa ta tri povezana sistema + prigradska zeleznica, i ovaj deo Londona ce biti odlicno transportno pokriven. To mozda nije los primer kako bi i u Beogradu trebalo da se pravi metro sistem od nule.

Da li je sistem javnog prevoza u Londonu najbolji – mislim da nije. Verovatno je jedan od najvecih i najkomplikovanijih (uz Moskvu, Pariz, Peking). Medjutim, jako je skup za odrzavanje pa su samim tim i cene paprene (dnevna karta je 15 evra, a ako putujete pre 9:30 onda moze da bude i preko 20. Stare stanice su prilicno klaustrofobicne i ne previse ciste. U spicu su prilicne guzve, a voznja cesto traje vise od sat vremena zbog velicine grada. Sve u svemu, u mnogim drugim gradovima sam mnogo prijatnije i jeftinije putovao.

Koje su paralele sa Beogradom? Pa pre svega treba uzeti u obzir da je Beograd sa okolinom bar 10 puta manji od Londona, a novac koji se u Bgd obrce je bar 50x manji nego u Londonu. Takodje, nemamo taj teret starog sistema koji treba odrzavati, a nove linije kopati ispod starih. Samim tim, metro u Beogradu ce biti mnogo jednostavnije praviti. Treba osmisliti sistem koji ce biti unutar nasih mogucnosti, i u skladu sa potrebama ovog grada (a ne Jovinov plan koji ni Svajcarci verovatno ne bi mogli da priuste, a imao bi 10x veci kapacitet nego sto nam treba). I u Londonu se gradi unutar njihovih mogucnosti i potreba, samo sto su i jedne i druge mnogo vece!

Zapoceti gradnju sto pre i izraditi sto vise kilometara i pokriti sto vise za sto manje para. Pa posle taj sistem razradjivati i prosirivati. Samo jedna linija nece znaciti mnogo. Dve linije ce vec znaciti vise. A mreza od 3-4 linije bi u nekoj buducnosti resila vecinu zaobracajnih problema (uz sve ostalo sto se pisalo pre ovde). A alternativa je potpuni saobracajni kolaps, i to je pravac u kojem se trenutno krecemo.

Leave a comment